FILATELIJA - SAKUPLJANJE POŠTANSKIH MARKICA

Uvođenje samog pojma filatelije vezuju se za Jednog Francuza, M. Herpin je 1864. godine nazvao sakupljanje maraka "filatelijom" i tako izbacio iz upotrebe riječ "timbromanija" kako se do tada nazivala "ljubav prema markama". 
Riječ Filatelija (filos - prijatelj, atelia - oslobođeno plaćanja - jer se na frankirano pismo ne plaća nikakva druga pristojba) je naziv za ljubav prema poštanskim markama, njihovo sakupljanje i proučavanje također sakupljanje omotnica, žigova i drugog poštanskog materijala. 
Ova riječ je vrlo brzo ušla u sve leksikone i riječnike i bila prihvaćena, ne samo od onih koji su se filatelijom bavili, već i u svakodnevnom govoru svih jezika svijeta. Iz nje su nastale i izvedene riječi koje za osnovu imaju –filateli- (philos-gr-,onaj koji voli, ljubitelj):

• Filatelija (podrazumjeva bavljenje sakupljanjem, čuvanjem, izlaganjem i proučavanjem poštanskih maraka).
• Filatelista (onaj koji se bavi sakupljanjem poštanskih maraka).
• Filatelistički (u značenju pripadanja ovoj djelatnosti kao i mnoge druge riječi, ali se sve one odnose na bavljenje filatelijom u bilo kom obliku). 

 

 

Nastanak prve poštanske markice:

Nekada su se poštanske usluge plaćale gotovim novcem, a plaćao ih je primalac pošiljke. Takav način naplačivanja se pokazao nevaljanim jer se nerijetko događalo da je primalac pročitavši poruku odbio  primiti pismo i pošta je ostala bez svoje naknade (poštarine) za isporučenu poštu.
Tada je englez Rowland Hill došao na ideju da se tiskaju male potvrde koje bi se ljepile na poštanske pošiljke i tako smo dobili prvu marku 6. Svibnja(Maja) 1840. godine tiskanu u V. Britaniji

To je poznati "Crni peni"marka od jednog penija crne boje sa likom kraljice Viktorije.

8.Svibnja(Maja) 1840.god.izdata je markica za teža pisma i pošiljke Twopence blue.

Od toga dana je počela u Engleskoj naplata poštanskih taksa u markama.

Njoj su se kasnije postupno pridružile i druge evropske i vanevropske zemlje. 20.godina nakon izlaska prve marke u Velikoj Britaniji osnovan je prvi klub sakupljača maraka.

Britanski sistem su prvi prihvatili u švicarskom kantonu Zurich. Godine 1843 su izdali markice nominalne vrednosti 4 i 6 groša koje su važile samo unutar kantona.Iste godine je slijedilo izdanje u kantonu Genova,a dve godine kasnije i u Basel-u. 

Kolovoza(Avgusta) 1843.godine ovaj trend je slijedio i Brazil.Izdali su markice sa vrednostima:30,60 i 90 reisa,koje su zbog izgleda nazvane "volovske oči" 

Prve markice na teritoriji SAD su izašle 1845 godine u državi New York.Markice su bile sa portretom Georga Washington-a istim koji je korišten i na kovanicama. Ove markice su u početku važile samo u državi New York,a kasnije i u mnogim drugim većim mjestima.
Godine 1847 je vlada SAD izdala markice od 5 i 10 centi sa likom B. Franklina i G. Washingtona.
To su jedine markice koje danas nisu u upotrebi za frankiranje pošiljki.

Prva kolonija Velike Britanije koja je počela koristiti poštanske markice je ostrvo Trinidad 1847.godine.Izdao ih je David Brice vlasnik lađe SS Lady Mc Cleod,koja je plovila od obala Port of Spain do San Fernanda.Markica se koristila samo za prijevoz robe na toj lađi. Na gornjoj polovini marke je bila ugravirana slika lađe.
Iste godine je i ostrvo u Indijskom oceanu Mauritius izdao dve markice tzv.Poštanske Markice.

  

Francuska je 1849.godine izdala markice sa likom boginje Ceres, markice sa njenim likom su se pojavljivale i na nekim narednim izdanjima. Belgija je na svoje prve markice stavile lik kralja Leopolda I i na njih nije stavila oznaku države. Te godine je markice izdala i nezavisna nemačka kneževina Bavarska. Markice od 1,2 i 3 krajcara su bile kvadratnog oblika i to su prve kvadratne markice ikad izdate. Na području koje je držala Austro-Ugarska,upotreba maraka je počela od 01.Lipnja(Juna) 1850.godine.

 Sa odlaskom Turske sa balkanskog poluotoka nastale su nove države. Od novonastalih država prva izdaje markice Srbija 1866.godine, Crna gora 1874.godine, Bugarska i Bosna i Hercegovina 1879.godine koja još uvek nije imala samostalnost već je bila pod vojnom upravom Austrougarske.

Verovatno zbog toga markice nisu imale natpis države. 

Pošto su sve ove markice mogle da se koriste samo unutar svojih država stvorila se potreba za međudržavni dogovor oko izdavanja markica i njihovog saobraćaja.tako je 1874.godine osnovan svjetski poštanski savez UPU, koji je pomogao pojednostavljivanju poštanskog saobraćaja između zemalja potpisnica. Danas je UPU specijalizirana agencija pri Ujedinjenim nacijama.

 Prvi sakupljači maraka javljaju se oko 1850. godine s njima se javljaju i prvi trgovci markama kao i prvi falsifikatori i varalice.
21. Prosinca (Decembra) 1861. Alfred Potiquet izdaje i prvi katalog maraka u Parizu. U njemu je bilo obrađeno 1080 "naljepnica" i 132 omotnice. Već u Siječnju(Januaru) 1862 godine izlazi katalog J.B.Moensa iz Bruxellesa , a malo kasnije u Londonu izdaju svoj prvi katalog Frederick Booty i Mount Brown.
Prvi američki katalog “The Stamp Collector’s Manual”, djelo A.C.Klinea iz Philadelphie pojavio se oko 1862 godine , a 1867 godine izdan je i prvi "katalog" još danas poznatog izdavača J.W.Scotta.

Riječ katalog je uvjetno upotrebljena jer  se radilo o samo jednoj stranici.
Prvi klubovi ili društva sakupljača maraka nastali su oko 1856 godine na teritoriju SAD-a.
U Hrvatskoj prvo društvo je osnovano 1890 godine u Dubrovniku, ali nije bilo dugoga vijeka. Najstarije društvo u Hrvatskoj "Hrvatsko filatelističko društvo" koje i danas djeluje osnovano je 1897. godine u Zagrebu.